image_pdfimage_print
Сви чланци од infoskoladmin

Poštovani studenti

Visoka škola strukovnih studija za vaspitače „Mihailo Palov” u Vršcu prvi put je akreditovana 2007. godine kao visoka škola strukovnih studija, kada je dobila i dozvolu za rad čime je u potpunosti odobreno izvođenje studijskog programa za zvanje strukovni vaspitač. U međuvremenu akreditovani su i realizovani i drugi programi osnovnih strukovnih, specijalističkih i master studija. Visoka škola poseduje sve neophodne dozvole za rad.
 
Danas je na Visokoj školi moguće studirati na jednom programu osnovnih studija – radi se o harmonizovanom i modernizovanom studijskom programu Vaspitač dece predškolskog uzrasta (akreditacija 2016. godina). Program je osmišljen i akreditovan u okviru TEMPUS Teach programa Harmonizacija nastavnih planova i programa za obrazovanje vaspitača u Srbiji.
 
Navedeni studijski program kreiran je tako da objedini 2 programa osnovnih strukovnih studija koja su do sada realizovana na Visokoj školi (Strukovni vaspitač i Vaspitač dece jaslenog uzrasta) i otvori širu lepezu mogućnosti usvajanja većeg broja identifikovanih poželjnih kompetencija Vama, studentima, budućim vaspitačima. Harmonizovani elementi odnose se, pre svega, na nastavne sadržaje u okviru postojećih ili novouvedenih obaveznih i izbornih predmeta, nastavne metode koje se realizuju u okviru njih, kao i novu literaturu, a samim tim i na kompetencije koje studenti stiču. Pri tome, uveden je određen broj novih obaveznih predmeta i značajan broj izbornih predmeta kroz koje se odgovara na uočenu potrebu za pojačanim kompetencijama za rad u kontekstu inkluzije, IKT kompetencijama, kompetencijama dramske pedagogije, komunikativnim kompetencijama, kao i mogućnošću da tokom studija u celini uče engleski jezik kao strani, s obzirom na to da su uvedeni izborni kursevi engleskog jezika u svakom semestru. Pri tome, inovirana je i intenzivirana stručna (pedagoška) i metodička praksa.
 
U okviru novoakreditovanog programa Vaspitač dece predškolskog uzrasta postoji 4 modula koji su kreirani na osnovu ponuđenih izbornih predmeta i u okviru kojih studenti mogu steći stručna zvanja:
1. strukovni vaspitač – opšti modul
2. strukovni vaspitač sa pojačanim kompetencijama za rad sa decom jaslenog uzrasta
3. strukovni vaspitač sa pojačanim kompetencijama za rad sa socijalno depriviranom decom
4. strukovni vaspitač sa pojačanim kompetencijama za rad sa decom na engleskom jeziku.
 
Pored studijskog programa osnovnih strukovnih studija, na Visokoj školi se realizuje i jedan program master strukovnih studija – Strukovni master vaspitač, za koji je Visoka škola dobila akreditaciju 2018. godine.
 
Nastava se na Visokoj školi izvodi na tri jezika: srpski, rumunski i romski (od šk. 2009/2010. godine).
 
Osnovne studije na ovoj Visokoj školi strukovnih studija za vaspitače traju tri godine i na njima se studenti osposobljavaju za efikasno individualno i socijalno funkcionisanje u savremenim obrazovnim okolnostima. Studijski program na ovoj Školi pošao je od činjenice da savremeni pedagozi govore o čitavom setu opštih sposobnosti, odnosno o kompetencijama, kao neophodnom uslovu za postizanje individualnog i socijalnog ostvarenja. Kompetentnost i njene uže oblasti, samokompetencija i socijalna kompetencija, smatraju se ključnim sposobnostima u pitanjima ostvarenja pojedinca  u ličnom i socijalnom životu u 21. veku.
 
Jedinstven obrazovni evropski prostor mogao bi da bude, sa stanovišta mladih, prednost u smislu većih mogućnosti za njihovu pokretljivost, kao i za prohodnost ideja. Zato je program koji je pred vama koncipiran tako da sa dosta kritičke odgovornosti pruža studentima pedagoške vrednosti i pomaže im da se osposobe da donose mudre pedagoške odluke, i ne samo pedagoške, nego i moralne, ljudske, kao što su one koje u osnovi imaju altruizam, empatiju i ljudsko razumevanje; da vam pomogne da razvijate svoje samopoštovanje i sposobnost da volite ljude; da se osposobite da planirate i predviđate konsekvence svojih odluka i akcija, što podrazumeva toleranciju, veštinu slušanja, sposobnost rešavanja problema, sposobnost sagledavanja smisla u svemu što radimo, u svemu što se dešava oko nas. Programom se, takođe, nastoje razvijati veštine nošenja odgovornosti, pokretanja inicijative i mnogo drugih osobina koje podrazumeva tim u pedagoškom radu. Na praktičnom nivou ovo znači da Vas nastojimo uputiti u timski rad, što podrazumeva kreativnost i individualne doprinose kvalitetnim rezultatima u timovima.
 
Prethodno je podrazumevalo da se u kurikulumima više naglasi jedinstvo nauke, procesi istraživanja  i saznavanje suštine i smisla, kao i naglašene potrebe za metodama interakcije, tematskim kurikulumima, timskoj nastavi i sl., kako bi se više išlo u susret većoj kompetenciji u osnovnim pedagoškim veštinama. Ova Škola, dakle, nastoji da Vam pruži dobro opšte obrazovanje, koje je u funkciji struke za koju se pripremate i u kome je lični razvoj iz ugla evropske dimenzije pre svega u funkciji razvoja studenata, pripreme za život u multikulturnom društvu  i pripreme za rad koja treba da omogući široki pogled na rad i uključi teorijski uvod u prirodu i oblike rada i radnog iskustva.
 
Sastavljači Informatora koji je pred vama imali su nameru da Vam pruže što više informacija koje bi vam olakšale snalaženje u toku studija. Nadamo se da će Informator omogućiti da se na vreme usmerite i organizujete u svim aktivnostima, a takođe i skratiti Vaša lutanja, dileme, pitanja… Zato se u njemu nalaze mnoga praktična pitanja kao što su: sadržaji predmeta, literatura, ispitna pitanja, načini polaganja ispita, teme za diplomske ispite, komisije i sl., a tu su i informacije koje se odnose na dodatno detaljnije  informisanje (sajt, mejl i sl.). Očekujemo da će Vam sve ovo pomoći da napravite uspešne prve korake, koji su već pola puta do cilja.
 
Iskrene želje za uspešne studije.     

Stimaţi studenți

Şcoala de Înalte Studii de Specialitate pentru Educatori ,,Mihailo Palov“ din Vârşeţ, a fost pentru prima dată acreditată ca şcoală de înalte studii de specialitate în anul 2007, când a obţinut şi Autorizaţia de funcţionare pentru realizarea programei de studii – educator cu studii de specialitate. Între timp au fost acreditate şi realizate şi alte programe de studii de specializare și masterat. Şcoala de Înalte Studii deţine toate autorizaţiile necesare de funcţionare.
 
În prezent, Şcoala de Înalte Studii oferă un singur program de studii de licenţă, este vorba de programul armonizat şi modernizat – Educator pentru copiii de vârstă preşcolară (acreditat în anul 2016). Acest program de studii a fost conceput şi acreditat în cadrul programului TEMPUS Teach – Armonizarea programelor şi a planurilor de învăţământ pentru formarea educatorilor în Serbia.
 
Programul de studiu amintit a fost creat astfel încât să combine cele 2 programe de studii care s-au realizat până acum în cadrul Şcolii de Înalte Studii (Educator cu studii de specialitate şi Educator pentru copiii de vârstă antepreşcolară) şi să vă ofere vouă, studenţilor, viitorilor educatori, oportunitatea de a acumula mai multe competenţe profesionale. Elementele armonizate se referă, înainte de toate, la conţinuturile curriculare ale disciplinelor cbligatorii sau opţionale existente până acum sau nou introduse, la metodele de învăţământ folosite, la bibliografie şi la competenţele pe care studenţii le dobândesc. În acest sens, în programa şcolară s-a introdus un număr determinat de discipline obligatorii şi un număr însemnat de discipline opţionale, prin intermediul cărora se satisface necesitatea de dezvoltare a competenţelor profesionale în domeniul incluziunii, competenţelor TCI (tehnologiile informaţiei şi comunicării), a competenţelor de pedagogie dramatică, competenţelor de comunicare, precum şi oportunitatea de studia limba engleză ca limbă străină pe parcusul întregii perioade de studiu, având în vedere că există cursuri opţionele de limba engleză în fiecare semestru. De asemenea, este inovată şi intensificată practica pedagogică şi metodică.
 
În cadrul programului nou acreditat – Educator pentru copiii de vârstă preşcolară, există 4 module, care sunt create pe baza disciplinelor opţionale oferite, în cadrul cărora studenţii pot dobândi următoarele titluri profesionale:
1. educator cu studii de specialitate
2. educator cu competențe sporite pentru activitatea cu copiii de vârstă antepreşcolară
3. educator cu competențe sporite pentru activitatea cu copiii defavorizaţi social
4. educator cu competențe sporite pentru activitatea cu copiii în limba engleză.
 
Pe lângă programul de studii de licenţă, la Şcoala de Înalte Studii se realizează şi un program de studii de masterat – master – educator de specialitate, care a fost acreditat în anul 2018.
 
La Şcoala de Înalte Studii învăţământul se desfășoară în trei limbi: limba sârbă, română și rromă (începând cu anul 2009/2010)
 
La Şcoala de Înalte Studii de Specialitate pentru Educatori studiile de  licenţă au durata de trei ani şi pe parcursul lor studenţii se pregătesc în vederea funcţionării individuale şi sociale eficiente în condiţiile educaţionale contemporane. Programa de studii a Şcolii porneşte de la premisa că pedagogia modernă vorbeşte despre un set de capacităţi respectiv competenţe, care reprezintă o condiţie strict necesară pentru creşterea realizărilor inividuale şi sociale. Competenţa şi domeniile sale restrânse, autocompetenţa şi competenţa socială se consideră ca fiind capacităţi esenţiale în procesul de dezvoltare a individului în viaţa socială şi personală în secolul XXI.
 
Spaţiul educaţional european unic din punct de vedere al tinerilor ar putea constitui un avantaj în sensul existenţei unor posibilităţi mai mari de mobilitate. Acesta este motivul pentru care programa pe care am conceput-o oferă studenţilor posibilitatea unei atitudini critice, ajutându-i să se maturizeze  şi să devină capabili în a lua decizii într-o formă independentă. Deciziile nu trebuie să fie neapărat de natură pedagogică ci şi de natură morală, umană, asemenea acelora care la bază au altruismul, empatia şi înţelegerea dintre oameni, să vă ajute să dezvoltaţi autorespectul şi dragostea faţă de oameni, să fiţi capabili să planificaţi şi să suportaţi consecinţele propriilor decizii ceea ce implică toleranţa, capacitatea de a asculta pe celălalt, capacitatea de soluţionare a situaţiilor dificile, capacitatea de a găsi sensul lucrurilor. Prin programă se tinde spre dezvoltarea simţului responsabilităţii, a iniţiativei şi a multor alte caracteristici ale activităţii pedagogice. La nivel practic aceasta înseamnă că vom tinde să vă încadrăm în munca de echipă ceea ce presupune creativitatea şi contribuţiile personale, individuale la obţinerea rezultatelor în echipă.
 
În perioada precedentă în curricule s-a tins spre evidenţierea unităţii dintre ştiinţă, cercetare şi cunoaşterea esenţei, a sensului şi la fel spre necesitatea accentuată de a utiliza metodele interacţiunii, curricule tematice, activitate de ansamblu, etc. Şcoala noastră tinde să vă ofere o bază educaţională solidă care să fie în folosul meseriei pe care o veţi practica. Dezvoltarea persoanei privită prin prisma europeană, este în contextul nostru, în primul rând în funcţia progresului studenţilor, pregătirile pentru a face faţă vieţii reale şi pregătirile pentru activitatea care precede unei abordări cu succes a domeniului practic şi dobândirii de experienţă în activitate.
 
Alcătuind informatorul care se găseşte în faţa dumneavoastră, am avut intenţia de a vă oferi cât mai multe informaţii pentru a vă facilita studiile. Impresia generală a fost aceea că existenţa unei astfel de publicaţii vă va ajuta în drumul pe care îl aveţi de parcurs şi că va limita dificultăţile pe care le întâmpinaţi.  În paginile informatorului veţi putea găsi răspunsul la multe dintre întrebările cu privire la conţinuturile materiilor, bibliografie, întrebările pentru examen, modul de susţinere a examenelor, subiectele pentru lucrarea de licenţă, comisii, etc. Mai puteţi găsi şi informaţiile cu privire la comunicarea electronică. Avem convingerea că toate acestea vă vor fi de real folos şi că vă vor sprijini în realizarea primilor paşi  ceea ce reprezintă jumătatea drumului spre îndeplinirea obiectivului.
 
Sincere urări de bine.

Paćavne sikamnen

E Uči škola pale strukovno vinajipe Mihailo Palov ando Vršco majanglal lija akreditacia ande 2007. berš. Ande gadava berš dino si lake vi šaipe te kerel buki thaj te putarel o programo: strukovno vinaj. Ande maškarutni vrijama lijam e akreditacia vi pale aver programura pe fundoske studie, sar kaj si specijalistikane thaj master studie. E Uče škola si sa e lila save si iportantne pale buti.
 
Ađes šaj te sićon pe jekh fundosko programo – o programo Vinaj pale čhavorra save teljarena ande angleškola si nevo thaj akreditujime 2016 berš. O programo si kerdo ande TEMPUS Teach Harmonizacija nastavnih planova i programa za obrazovanje vaspitača u Srbiji.
 
O programo si kerdo khajda kaj si les 2 fundoske programurja save si kerde dži akana ande Škola (Strukovno vijan thaj Vinaj pale majcikne čhavorra), šaipe si te putaren tumeđe so majbut džanglipa ande tumaro sikavipe. Kova si si nevo ande kava programo si majanglal, kova so sikljona ande programurja save sas numaj kola neve ande predmeturja save musaj te sićion sar kaj si losarimaske, sar vi literatura thaj e kompetencije save lena e studenturja. Si but neve predmeturja ande save lena kompetencija sar kaj si e inkluzija, IKT kompetencija, e kompetencija pale dramsko pedagogija, komunikacija sar vi šaipe te sikljon anglikani čhib ande sa jekh semestro. Nevo programo si vi pale pedagogikani thaj metodikani praktika.
 
Ande nevo programo Vinaj pale čhavorra save teljarena ande angleškola  si 4 kotora save si kerde khajda ande losarimaske predmeturja andar save studenturja šaj te len nav:
1. Strukovno vinaj-fundosko kotor
2. Strukovno vinaj saves si zurale kompetencije pale buki e majcikne čhavorrenca
3. Strukovno vinaj saves si zurale kompetencije pale buki socijalno deprivirime čhavorrenca
4. Strukovno vinaj saves si zurale kompetencije pale buki čhavorrenca pe anglikani čhib.
 
Paše fundosko programo pe Uči škola si vi jekh progamo pe master niveli – Strukovno vinaj – matero pale angleškolako programo pale savo e Škola lija nevi akreditacija ande 2018. berš.
 
Sikavipe ande Uči škola džal pe trin čhiba dasikani, rumunsko thaj romani (katar 2009/2010. berš)
 
Fundosko sikavipe pe Uči škola palo strukovno sikavipe agorilpe pale trin berš, thaj pe lende šaj te sikamne sićon te ćeren bući korkoro pe majanglune sićimaske kotora ande sikamne.  Pe kaja sikamni  teljardape katar o gndo kaj musaj te ćerelpe majbut pe fundoske džanglimata godolastar kaj si importantno pale korkorutno thaj socijalno anglunipe. Kompetencija thaj socijalno kompetencija si anglune palo buljaripe trajosko ando  21. veko.
 
Jekhutno sićimasko evropako than šaj te avela sar dićhen e terne palo anglunipe kana si ande pučipe te pire gndurja majanglal buljaren. Godolastar si o programo savo si angla tumende ćerdo khajda te del e sikamnenđe but lačhe sikavimata palo pedagoško kotor, thaj te del o ažutipe te e sikavne anen gođaver gndurja, thaj vi manušikano barvalipe sar si altruizmo, empatija thaj manušikano haćaripe. Sa godova importantno si godolastar kaj sikamnes  trubul te si tolerancija, te džanel te ašunel aver munušen, te džanel te haravel e pharimata, te džanel sa kova so ćerel trujal peste. Kale programosa,  kamas te sićos sa kova so ćeras, so si phanglo palo amaro bućaripe te anas nevimata ando amaro bućaripe a sa kava si phanglo pale godova te ćeras ketane bući ando pedagoško kotor.
 
Majanglal sas phanglo te ande kurikulumo majbut dićhelpe pe nauka. Procesurja katar o malavipe thaj džanglipe sar vi ketano bućaripe pe kurikulumo thaj aver; sar te majlačhe e sikavne ćeren bući ande sikavni. Kaja Uči škola kamel te del tumen majlačho sikavipe savo trubula tumen kana ćerena bući ande škola, thaj del tumen šaipe te sićon palo multikuturalno trajo thaj ćidipe.
 
Manuša save ćerde kava informatoro savo si angla tumende kamle te del tumen so majbut informacija te so majloće sikaven pe Vuči škola. Gndisaras kaj kava Informatoro ažutila tumenđe te so majloće thaj pe vrjama ćeren sa kova so si phanglo palo tumaro sićope…
 
Godolastar ande leste si čhutine e pučimata sar si: So si ando lil, lilaripe, egzameske pučimata, sar te den o egzamo, kotora pale gatisarimaske  pučimata, e komisije thaj aver; kote si vi informacije palo sajto, e-mailo, thaj aver. Gndnisaras kaj sa kava avela tumenđe ažutipe te ćeren majlačhe jekte pasurja save si opaš džikaj agoripe.
 
Kamas tumeđe sa majlačhe ando sikavipe